U sklopu programa „Stopama blaženog Alojzija Stepinca“, održana je treća ovogodišnja tribina čiji je gost predavač bio prof. dr. sc. Željko Tanjić.
Nakon što su tijekom ove akademske godine održane dvije tribine u sklopu programa Stopama blaženog Alojzija Stepinca, čiji su gosti predavači bili mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup i mons. dr. Juraj Batelja, u utorak 18. ožujka 2015. održana je treća ovogodišnja tribina čiji je gost predavač bio prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta te član Međunarodne teološke komisije. Tema tribine bila je Sveti Pavao, blaženi Alojzije Stepinac i Benedikt XVI. o savjesti.
Gosta su najavili voditelji tribine Matija i Filip.
Nakon što su bogoslovi treće godine, Filip Marić i Matija Novački, ukratko uveli u temu susreta, prof. dr. sc. Željko Tanjić sve je srdačno pozdravio te je izrazio zadovoljstvo što može po prvi puta govoriti u Bogosloviji pred bogoslovima. Osvrnuvši se na temu susreta, istaknuo je kako u svojem izlaganju neće govoriti o savjesti pod moralno-teološkim vidom, da neće ponuditi neki traktat, već da će temi pristupiti pod vidom fundamentalne teologije. Započevši govor o savjesti općenito, ukazao je kako se pri govoru o institutu priziva savjesti u Hrvatskoj može uočiti apsolutna konfuzija. Govorio je o svijesti o savjesti kao temelju ljudske slobode, o činjenici da savjest izrasta iz židovsko-kršćanskog konteksta te kako je danas tipičan napad na priziv savjesti što je ciljani napad na korijene, tj. na židovsko-kršćansko poimanje. Govor o tome prikazao je kao kulturološku bitku koja ciljano ide na srž. Usto, u tom je kontekstu govorio i o slobodi vjerovanja te je istaknuo činjenicu kako je ono temeljno ljudsko pravo, pa čak i u sekularnim zemljama. Ukazujući na tu činjenicu, rekao je kako je iz toga moguće uočiti danas prisutnu cjelokupnu inverziju prava.
Inspirirajući se Pavlovom 2 Kor 1,12 koja govori: A ovo je naša slava: svjedočanstvo naše savjesti da smo u svijetu živjeli – osobito prema vama – u svetosti i iskrenosti Božjoj, ne mudrosti tjelesnoj, nego u Božjoj milosti, predavač je ukazao kako Pavao u tom retku poziva na savjest. Pavao se brani pred lažnim optužbama grupe koja svoj način razmišljanja smatra jedinim mjerodavnim, no stavljajući naglasak na savjest Pavao se odlučno sukobljava pri čemu se poziva na slavu Gospodnju (kabod Jhvh), no govori i kako se njegova slava sastoji u svjedočanstvu savjesti. U tom kontekstu, prof. Tanjić istaknuo je činjenicu koja govori kako je kršćanstvo danas svedeno uglavnom samo na etiku i moral pri čemu je napomenuo da bez temeljitog životnog odnosa nema morala i etike. Vrativši se na Pavla, konstatirao je činjenicu da je Pavao taj koji je omogućio da kršćanstvo postane univerzalno, na tragu čega je započeo i govor o blaženom Alojziju Stepincu.
Pri govoru o Stepincu, osvrnuo se na težnju za njegovom kanonizacijom, pri čemu je rekao kako je ona mnogo više od onoga kako se shvaća, prvenstveno po činjenici da je Stepinac svojevrsni model ponašanja, tj. djelovanja u društvu. Pritom je rekao kako neki često govore kako Stepinac nije bio neki političar, što je prokomentirao rekavši kako je tu bitno uočiti kriterij po kojem je to određeno. No, važno je da je Stepinac, ne uvlačivši se u političke igre, radio po savjesti. Stepinčeva izjava „moja je savjest čista“ Stepinca u njegovo doba čini najvećom ličnošću Europe. Ta izjava, koju je često spominjao, mogla bi se shvatiti geslom njegova života. On, pozvavši se na čistu i mirnu savjest, može se smatrati „Pavlom hrvatske Crkve“.
Daljnji tijek predavanja, usmjeren je konstatacijom pape emeritusa Benedikta XVI. koji je za Stepinca rekao kako je on čovjek savjesti, čovjek koji se suprotstavio totalitarizmu, na što je nadovezao da braneći savjest, ne branimo sami sebe, već Božje djelovanje u povijesti. Zatim se prof. Tanjić osvrnuo i na pohod pape Benedikta XVI. u Hrvatsku, te je ukazao na pomalo prešućeni govor pape na susretu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Taj govor bi mogao biti silan orijentir promjene u hrvatskom društvu. Taj papin govor, govor je savjesti. U njemu papa ukazuje na budućnost ljudskog društva. Uz papin govor, prof. Tanjić osvrnuo se i na papino povlačenje s dužnosti, tj. čin koji je rezultat dugog ispita savjesti pred Bogom. Usto, govor je završio papinom izjavom koja govori da tko vlada savješću, taj vlada i svijetom.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava nakon koje je uslijedila molitva čime je završena treća ovogodišnja tribina u sklopu programa Stopama blaženog Alojzija Stepinca. (mk)
Cijelu snimku predavanja možete pogledati na našem youtube kanalu.
