U petak 15. svibnja 2015. održana je posljednja ovogodišnja duhovna obnova za bogoslove te mladiće koji će ujesen započeti bogoslovsku formaciju. Duhovnu je obnovu predvodio dr. sc. Krunoslav Novak, svećenik Varaždinske biskupije te viši asistent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Iako trajanjem kratka, budući da se obnova održala samo u petak poradi odlaska na komemoraciju povodom 70. obljetnice „Bleiburške tragedije“ u Bleiburg, iz održanih nadahnutih razmatranja, moglo se puno toga korisnoga razabrati. Naime, tema duhovne obnove bio je govor o svećeničkom pozivu kao komunikaciji prvenstveno s Onim koji poziva, a onda i s onima kojima će taj koji je pozvan (danas bogoslov, sutra svećenik!) biti dodijeljen.
Duhovna je obnova započela pokorničkim bogoslužjem na početku kojeg je zazvan Duh Sveti. Vlč. Novak temeljio je poticaje izrečene tijekom pokorničkog bogoslužja na perikopi Mk 10,46-52 koja govori o Isusovu dolasku u Jerihon te o susretu sa slijepim prosjakom Bartimejem. U kontekstu govora o Bartimeju, posebno je ukazao na Bartimeja kao čovjeka koji je slijep, tj. ne vidi svjetlost, no koji pri susretu s Isusom, slušajući ga, započinje gledati. Pri tom je aludirao na potrebu oslobođenja od duhovne lijenosti i sljepoće te ukazao na čestu čovjekovu sklonost promatranja radosti oko sebe, no, ne i njenog cjelovitog doživljaja. Također je napomenuo spremnost poput Bartimeja „baciti ogrtač“ i doći k Isusu – napustiti stari život – ono što nas čini „prosjacima“ i usmjeriti se svjetlu.
Nakon što smo pristupili sakramentu pomirenja, započelo je prvo razmatranje u kojem je vlč. Novak na temelju vlastitih iskustava i anegdota, ali i objektivnih činjenica istaknuo misli vezane uz temu duhovne obnove. Istaknuo je kako ga je na razmišljanje o odazivu na duhovni poziv posebno potaknula misao jednog svećenika koji je rekao da je svećenik liječnik duše, a što je njega, razmišljajući o liječničkom zvanju, približilo svećeničkom. Nadalje, govorio je o utjecaju medija na život današnjeg čovjeka te o vrlo čestoj sklonosti „odgađanja za kasnije“ ponajprije molitve, zbog sadržaja koje mediji stalno nameću, no naglasio je kako takve konverzacije i teme mogu pričekati i za kasnije, iako se u određenom trenutku čine prioritetnijim. Govorio je i o svojoj ljubavi prema fotografiji, te o svom prvom fotoaparatu – „ljubimcu“ kojega je tjekom formacije za svećeničko zvanje „malo odložio sa strane“, samo zato da ga može i zna na dobar način upotrijebiti u vidu svećeničkog navjestiteljskog djelovanja. Pritom je naglasio činjenicu kako je teško Isusu dati ono što je moje, no opet i o pozitivnoj karakteristici tehničkih dostignuća kao sredstvima širenja Radosne vijesti. Usto, naveo je i dvije osnove duhovnog poziva: poznavanje sebe i poznavanje Boga. Za ostvarenje i međusobno prožimanje tih dviju osnova bitna je komunikacija.
Na drugom razmatranju, nastavljajući se na dvije osnove duhovnog poziva, naglasio je važnost uzajamne molitve – moliti jedni za druge. Usto, posebno je govorio kako je pri percepciji nas samih nužan onaj drugi jer tek kada postanemo sebi jasni, zasigurno ćemo biti jasni i drugima. Istaknuo je i tendenciju današnjega čovjeka da samo govori, a ne sluša, te naglasio kako je za dobru komunikaciju i jedno i drugo važno. Na primjeru poziva dvojice apostola Ivana i Andrije naglasio je kako uspješnost komunikacije ne ovisi o količini izgovorenih riječi već o jasnoći i jednostavnosti komunikacije, a rezultat je međusobno povjerenje. Na primjeru poziva apostola Petra, istaknuo je nužnost poznavanja sugovornika te kako ne treba govoriti samo ono što netko želi čuti te da prvo treba (sa)slušati, a onda govoriti. Na primjeru Matejeva poziva istaknuo je Isusov primjer prihvaćanja grešnika te pronaženje načina kako grešnika oduševiti za dobro, što ponajprije ovisi o komunikaciji. Na kraju razmatranja naveo je i neke karakteristike dobrog komunikatora kao navjestitelja Radosne vijesti, a to su: svjedok, istražitelj, učitelj, prorok te hodočasnik, tj. Isusov suputnik.
Na kraju održanih razmatranja duhovnik Vlado Razum je predvoditelju duhovne obnove uputio riječi zahvale te nakon kratke stanke, duhovna je obnova nastavljena te zaključena adoracijom pred Presvetim, a koja je ujedno bila početak devetnice Duhu Svetom. Tijekom adoracije, uz nekoliko prigodnih meditacija, izmoljena je desetica krunice Blažene Djevice Marije u kojoj se razmatralo treće slavno otajstvo – koji je Duha Svetoga poslao.
Navedenim tijekom završila je ovogodišnja svibanjska duhovna obnova koja je sutradan nastavljena hodočašćem svih odgojitelja, bogoslova i mladića koji će u jesen započeti bogoslovsku formaciju, u Bleiburg na komemoraciju u prigodi 70. obljetnice pogubljenja hrvatskih vojnika i civila. (mk)
