Bogoslovi nazočili zahvalnom hodočašću svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine Majci Božjoj Bistričkoj
U ponedjeljak 3. listopada, na samom početku nove bogoslovske godine, odgojitelji i bogoslovi Zagrebačke crkvene pokrajine, od druge do pete godine, u jutarnjim su se satima uputili u smjeru Marije Bistrice u kojoj su nazočili zahvalnom hodočašću svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine Majci Božjoj Bistričkoj. Hodočašće je ujedno održano i povodom obljetnice proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca od pape Ivana Pavla II, koje se dogodilo 3. listopada 1998. na Mariji Bistrici. U tom duhu je sadržan i program hodočašća koji je započeo prolaskom više stotina prisutnih svećenika i bogoslova kroz Vrata milosrđa bistričke bazilike te hodočasničkom procesijom oko oltara Majke Božje Bistričke. Nakon toga, u Bazilici Majke Božje Bistričke uslijedilo je pokorničko bogoslužje, koje je, pozivajući se na svjetlo vjere i svećenički život i primjer blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. U ispitu savjesti govorio je o identitetu svećenika u odnosu na njegov život i djelovanje u javnosti, u odnosu spram vjernika, sakramentalnom bratstvu te svećeničkom zajedništvu kao i o osobnom odnosu prema Bogu.
Po završetku pokorničkog bogoslužja te prilike pristupanja sakramentu ispovijedi, uslijedilo je svečano euharistijsko slavlje koje je uz koncelebraciju prisutnih biskupa i svećenika, u Bazilici Majke Božje Bistričke, predslavio zagrebački nadbiskup i metropolit, kardinal Josip Bozanić. U prigodnoj homiliji, pozivajući se na naviještena misna čitanja, Kardinal je govorio o važnosti prelaska iz riječi u djela. Osvrnuo se i na naviještenu prispodobu o milosrdnom Samarijancu te rekao kako ne smijemo previdjeti kako su dvojica koja su mimoišla nevoljnika bili oni koji su svakoga dana bili u dodiru s Božjom riječi te kako se i svećenici nalaze u opasnosti da previde ono bitno te da prijeđu na neko „drugo“ evanđelje. Pritom je naglasio da svećenik, poput Pavla, koji u Poslanici Galaćanima navodi uvod i razlog svojega pisanja, treba biti Kristov sluga, nositelj Božje objave. Kao primjer naveo je Blaženu Djevicu Mariju kao i blaženoga Alojzija Stepinca.
U drugom se dijelu homilije, kardinal Bozanić osvrnuo na 18. obljetnicu proglašenja blaženim Kardinala Stepinca te napomenuo kako je blaženi Alojzije zagovornik svećenicima u življenju Kristova milosrđa. Svoju homiliju, Kardinal je završio pozivom na molitvu za početak zasjedanja Druge sinode zagrebačke nadbiskupije koje će biti otvoreno euharistijskim slavljem na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2016. godine u zagrebačkoj prvostolnici.
Po završetku misnog slavlja, uslijedio je objed, nakon kojeg je hodočašće zaključeno križnim putem po bistričkoj kalvariji kojeg su, čitajući riječi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, predvodili svećenici svake pojedine biskupije. Pjevanje tijekom cjelokupnog programa predvodili su prisutni bogoslovi. Po završetku križnoga puta, bogoslovi su se sa svojim odgojiteljima vratili u Zagreb, duhovno ojačani i pripremljeni za nove aktivnosti koje predstojeća akademska i bogoslovska godina nosi. (mk)
