U Domu sv. Martina u Malom Lošinju održan je od 24. do 31. kolovoza duhovno-formativni susret bogoslova Zagrebačke nadbiskupije treće, četvrte i pete godine, a među njima je bio i novozaređeni đakon Luka Brešić. Susret su, kao i proteklih godina, organizirali vlč. Željko Faltak i vlč. Andrija Miličević. Bogoslove je u Mali Lošinj pratio vlč. Mislav Kutleša, odgojitelj Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa.
Susreti ovakvog tipa dobra su prilika da bogoslovi promišljaju teme važne za njihovu formaciju, da se još bolje međusobno upoznaju i učvrste zajedništvo te prodube svoje znanje o samoj Zagrebačkoj nadbiskupiji. U svemu tome od osobite je važnosti podrška, sudjelovanje i poticaj kardinala Josipa Bozanića, koji svake godine biva na raspolaganju za upite bogoslova, s kojima rado razgovara – u skupini i pojedinačno. Kardinal je redovito predslavio svakodnevna misna slavlja, a svojim homilijama davao je bogoslovima niz poticaja za promišljanje i izgradnju vlastitog poziva. Nadbiskup je sudjelovao i na tematskim susretima bogoslova koje je obogaćivao svojim komentarima i zaključcima.
Dani su prolazili u molitvi i susretima bogoslova, ali bilo je i dovoljno slobodnoga vremena koje se provodilo u zajedničkom druženju, pjesmu i gitaru ili odlascima u grad Mali Lošinj na kriglu piva ili sladoled. Naravno, nije izostalo niti kupanja u moru koje je bilo dovoljno hladno da osvježi, a opet ne toliko hladno da kupače pretvori u kocku leda. I vrijeme je, Bogu hvala, bilo sasvim ugodno. Jedino što je izazivalo negodovanje bili su napadi komaraca koji nisu odustajali od svoje večere, tj. od nas. No, ni oni nisu mogli pokvariti dobru atmosferu. U lijepom će sjećanju zasigurno ostati i zajednički roštilj kojeg su brižno pripremili kolege s pete godine, a kojeg smo potom još brižnije u želudac pospremili svi zajedno. U nedjelju, pred sam odlazak, išlo se na izlet na otok Susak gdje se igrao picigin i gdje se uspjela uhvatiti dobra ”farba” uz crvenilo koje nam je priuštio brat Sunce (kako bi ga oslovio sveti Franjo). Velika je vrijednost upravo u tom međusobnom upoznavanju koje se, uz druženja, zgode i nezgode, izgrađivalo i na razmjenama mišljenja i iskustava.
Naime, svake godine susrete obilježavaju teme o kojima bogoslovi promišljaju i diskutiraju te se, izlažući vlastita iskustva, spoznaje i izazove, međusobno izgrađuju kao zajednica nalazeći jedan u drugome poticaje i potporu. Teme ovogodišnjeg duhovno formativnog susreta podijeljene su u dvije veće cjeline. U prvoj obrađivala su se pitanja teološko-duhovne naravi: što je čovjek, kako ostvarivati Gospodinov poziv na blaženstvo i kako si posvješćivati vlastitu slobodu. Promišljajući te teme, bogoslovi su čovjeka shvatili kao biće odnosa tj. kao onog koji se ostvaruje samo ako je u odnosu istine i ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Blaženstva su u tom ostvarenju uvijek pravi putokaz kojim smo u slobodi pozvani ići. Sloboda se pak ostvaruje odabirom dobra, otvaranjem bližnjemu u potrebi te je nužno vezana uz istinu, zaključili su bogoslovi. Na tom putu susreću se i izazovi kao što su preuzetnost, nepovjerenje i nedostatak ustrajnosti, ali stajući svakodnevno pred lice Isusa Krista, svaki izazov moguće je savladati.
Druga veća tematska cjelina odnosila se na upoznavanje života i funkcioniranja Zagrebačke nadbiskupije i djelovanja Hrvatske biskupske konferencije. Te teme bogoslovi su obrađivali u skupinama, a zatim zaključke iznosili na zajedničkim susretima. Tako se raspravljalo o poruci HBK, ”Muško i žensko stvori ih”, a rješavao se i kviz s pitanjima iz povijesti i sadašnjosti Zagrebačke nadbiskupije. Jedan od susreta bio je rezerviran i za pitanja nadbiskupu Bozaniću, a tu priliku bogoslovi su iskoristili za pitanja o kanonizaciji Alojzija Stepinca, o Drugoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije, o funkcioniranju župa i njihovom ustroju. I teme debate odabrali su sami bogoslovi. Teme su bile: treba li bogoslov pratiti suvremena društvena zbivanja i treba li Europa dopustiti ulazak imigrantima iz ne-europsklih zemalja. U debati su se mogli čuti razni argumenti, nekada i oštriji no sve zajedno rezultiralo je jačom povezanošću bogoslova. Naposljetku smo diskutirali o cijelom ovogodišnjem duhovno – formativnom susretu pri čemu smo svi iznijeli prijedloge za iduću godinu kako bi susret mogao biti još bolji, ljepši i uspješniji.