Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište ustanova je za odgoj i formaciju svećeničkih kandidata Zagrebačke nadbiskupije te Varaždinske i Požeške biskupije, a prima kandidate i iz drugih biskupija.
Novoobnovljenu zgradu 1. listopada 2007. godine blagoslovio je kardinal Josip Bozanić s kapacitetom od 125 soba za bogoslove. Radovi na obnovi zgrade trajali su dvije godine.
U zagrebačkoj se bogosloviji stotinjak mladih priprema za svećenički život, a kroz odgoj i obrazovanje potiče se izgradnja cjelovite osobe, posebice na tri područja: ljudskost, duhovnost i intelektualna dimenzija. Bogoslovi svaki dan zajednički slave misu, imaju redovite zajedničke molitve, organizira se klanjanje pred Presvetim i moljenje krunice te druge pobožnosti.
Osim duhovne dimenzije, bogoslovi su uključeni i u različite aktivnosti (zbor, tamburaški sastav, bend, novinarska skupina, misijska skupina), a često organiziraju i zajedničke susrete i izlete.
Povijest zagrebačke bogoslovije kao institucije za poučavanje klera seže u 12. stoljeće kada je nakon odredbe III. lateranskog sabora iz 1179. godine određeno da svaka katedrala treba osigurati zakladu za jednog učitelja koji bi podučavao klerike i sve siromašne učenike. Povijesni dokaz o postojanju Katedralne škole u Zagrebu pronalazimo u godišnjacima biskupa Augustina Kažotića gdje se spominje kao obnovitelj.
Tada je smještaj đaka bio povjeren kanonicima budući da nije postojao zavod koji bi mogao primiti sve kandidate.
No Tridentski sabor uvodi kanon o odgoju klera i osnivanju sjemeništa pa te odluke ubrzo zaživljuju i u Zagrebu gdje biskup Juraj Drašković utemeljuje tzv. tridentsko sjemenište. Današnji izgled zgrada bogoslovnog sjemeništa dobila je nekoliko godina nakon potresa 1880. g. Prijedlog za izgradnju nove zgrade prihvatio je biskup Josip Hihalović, a realizacija je povjerena Hermanu Bolleu.
Obnovom je i dogradnjom bila predviđena izgradnja bolnice, dvorane, nove kapelice, pekarnice. Sredstva za ovaj veliki i skupi projekt su namaknuli nadbiskup, kanonici, prebendari i imućniji župnici.
Ratni vihor I. Svjetskog rata nije zaobišao ni bogosloviju. Godine 1914. ona je pretvorena u vojarnu, a bogoslovi privremeno premješteni na Kaptol 9.
