Zašto su svećenici sretni? naslov je predavanja koje je održao vlč. mr. sc. Đuliano Trdić, svećenik, liječnik, psiholog te psihoterapeut u utorak 30. listopada 2018. Gosta predavača kao i samu tribinu predstavio je Anđelko Košćak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa.
Vlč. Đuliano iznio je što svećenike čini sretnima. Naime, podijelio je istraživanje u kojem su sudjelovali rimokatolički svećenici iz Sjedinjenih Američkih Država koje iznenađujuće, usprkos različitim tvrdnjama medija, pokazuju da su svećenici puno sretniji od ostatka populacije. „Sreća nastaje kada slijedimo vrijednosti, za njih se žrtvujemo što uzrokuje i zadovoljstvo“, rekao je predavač. vlč. Đuliano nakon toga je prošao kroz pitanja ankete istraživanja i kako je moguće da su svećenici usprkos žrtvi sretni. Na prvo pitanje zašto su sretni, većina svećenika odgovorilo je da su sretni jer su svećenici. Odgovorili su i da bi opet u velikom postotku izabrali to zanimanje za razliku od laika koji su manje sretni svojim zanimanjima. Svećenici su pokazali i posjedovanje veće razine unutarnjeg mira koji znači imati pozitivnu sliku o sebi. Poznavati sebe i prihvatiti se jako je bitno jer smo inače nezadovoljni pa tako i nesretni. Svećenicima se također postavilo i pitanje celibata o čemu su ponovno imali pozitivan stav kojega gledaju kao blagoslov. Četvrtina svećenika ipak nema dovoljno integrirani celibat, to jest nisu ga prihvatili u svoju osobnost što bi svakako trebalo. Potrebno je dakle, u skladu s pozivom, ispravno integrirati celibat, a darivanje postaviti kao najveću vrijednost – svaka se vrijednost skupo plaća rekao je vlč. Trdić. Također muž, kao najveću vrijednost, stavlja ljubav prema ženi. Dobar odnos s biskupom također se pokazao kao važan faktor sreće. Nadalje, manje su sretni svećenici koji se teže kontroliraju i koji su agresivniji. Na to je često utjecao i njihov odnos s ocem u djetinjstvu. Tu se pokazalo kako starije generacije svećenika imaju bolji odnos s roditeljima, a upravo te generacije imaju i bolji odnos s biskupom. Tu se javlja i drugi pokazatelj, a to je suvremena kriza roditeljstva, iako i mladi imaju bolji odnos s roditeljima. Kritična generacija je generacija srednje dobi. Što se tiče molitve, više su sretni svećenici koji više mole i bolje si organiziraju vrijeme. Oni imaju i manju razinu emocionalne iscrpljenosti te manje pate od usamljenosti. Tu je također kritična srednja dob svećenika koji se i najmanje ispovijedaju. Kasnije je vlč. Trdić istaknuo da je ono empirijsko, kako smo vidjeli na predavanju, zapravo suprotno od onoga u što nas mediji žele uvjeriti.
Nakon predavanja uslijedila su brojna pitanja vezana uz svećenički život na koja je vlč. Đuliano Trdić radosno odgovorio.
Josip Biškup
