U nedjelju, 29. siječnja, bogoslovska zajednica prisustvovala je svetom misnom slavlju u župi Pohoda BDM u Zagrebu na Dolcu gdje se, zajedno s okupljenim vjernicima, na poseban način prisjetila i Sluge Božjega biskupa Josipa Langa čija se 160. godišnjica rođenja slavila 25. siječnja. Lik i djelo biskupa Josipa Langa živa je konkretizacija evanđeoske poruke koja je toga dana bila naviještena, a riječ je o Govoru na gori kojeg je svijetu prenio sv. Matej, apostol i evanđelist.
Sveto misno slavlje predvodio je rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa preč. Anđelko Košćak, u koncelebraciji je bio i mons. dr. Juraj Batelja, koji vodi kauzu za proglašenje svetim biskupa Josipa Langa, zatim svećenici Družbe Isusove iz Palmotićeve ulice p. dr. Mijo Nikić i p. Antun Cvek, osnivači zaklade biskup Josip Lang, pre. Branko Picek, mons. Alojzije Petrović te odgojitelji Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa. Sve okupljene srdačno je pozdravio župnik župe Pohoda BDM, preč. Zlatko Golubić.
Imati u redovima vlastitog naroda čovjeka štoviše, svećenika i biskupa, kao što je biskup Josip Lang ponajprije je poticaj koji ukazuje na stvarnu mogućnost života obilježenog posvemašnjim predanjem Bogu i čovjeku. Bez obzira na mjesto, vrijeme, položaj i sve umu zamislive okolnosti, osobe takvog predanja uzor su i primjer koji zove i potiče na nasljedovanje jer pokazuju kako je moguće. Biskup Josip Lang u svim je službama koje su mu bile povjerene, od kojih posebno volimo istaknuti službu odgajatelja i rektora u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu, pokazivao ne samo posvemašnju posvećenost nego je uvijek poduzimao i onaj odlučujući korak više uočljiv ponajprije u brizi za siromašne i potrebite. Vrijedi spomenuti kako takvo djelovanje ima odjek trajnosti što danas svjedoči i Zaklada „Biskup Josip Lang“ za stare, bolesne i nemoćne, osnovana 2002. godine prema želji p. Antuna Cveka koji je i sam dugi niz godina brinuo za te Bogu tako prisne, a čovjekovoj sućuti prečesto daleke osobe.
Preč. Anđelko Košćak osvrnuo se u homiliji na Isusov govor na gori u kojem Krist donosi osam blaženstava. Ta blaženstva, istaknuo je preč. Košćak, program su za čovjekov život, za osmišljenu vjerničku egzistenciju koja se stavlja u službu Boga i čovjeka. Zatim je istaknuo biskupa Langa kao konkretan primjer upravo takvog, Bogu predanog života. Blaženstva koja Krist ističe najčešće ne zvuče privlačno jer se sukobljavaju s uobičajenom ljudskom logikom koja više želi primati nego davati. Međutim, biskup Lang pokazao je kako su upravo ta blaženstva put koji vrijedi slijediti. U svom je djelovanju i radu postavio tek nekoliko naoko jednostavnih, ali u praksi zahtjevnih načela: prije svega, neprestance moliti, iz svega srca ljubiti Majku Božju, i uvijek biti blizak onome koji je u potrebi. Takav put je put koji često donosi patnju, ali prihvaća križ i ostvaruje blaženstvo. Svojim skromnim i čednim životom, biskup Lang ostvario je one uvjete koje Gospodin prema Knjizi proroka Sefanije traži od pojedinca i naroda kako bi ostali u njegovoj blizini i imali budućnost. Takvim nasljedovanjem, biskup Lang pridružio se brojnim redovima onih koji, slijedeći ludost križa postiđuju mudrost svijeta, prokazuju prolaznost svjetskog i upućuju na vječno, na život.
Prije samog završetka misnog slavlja, svi okupljeni izmolili su i molitvu za proglašenje svetim biskupa Josipa Langa, a nakon završnog blagoslova, svećenici i bogoslovi uputili su se na zajednički objed u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište. Tom prigodom okupljene je pozdravio je i Hrvoje Zovko, sadašnji urednik Vjesnika biskupa Langa, koji periodički izlazi i donosi svjedočanstva života i vjere na bogosloviji. To što vjesnik svoje ime duguje biskupu Langu još je jedno svjedočanstvo njegove bliskosti prema Bogosloviji. Na tu bliskost bogoslovi, odgojitelji i svi koji čine dio bogoslovske zajednice, najbolje i najkonkretnije mogu odgovoriti stavljajući se u službu i Boga i čovjeka, prema primjeru biskupa Langa. Nakon urednikova pozdrava bogoslovski oktet je otpjevao jednu marijansku pjesmu. (dk)
