Svetkovina Presvetog Srca Isusova središnja je proslava Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, a ujedno i Bogoslovna zajednica završava tekuću formacijsku godinu te se obilježava svečanim euharistijskim slavljem. Ove godine, 16. lipnja, svečano euharistijsko slavlje u kapeli Srca Isusova zagrebačke bogoslovije predvodio je zagrebački nadbiskup i metropolit mons. Dražen Kutleša u zajedništvu s rektorom preč. Željkom Faltakom, odgojiteljima vlč. Josipom Đurinom i Tonijem Potrebićem, duhovnicima vlč. Antom Pavlovićem i Ivan Grbešićem, dekanom Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu preč. Josipom Šimunovićem, rektrom zagrebačke Katedrale mons. Zlatkom Korenom, ekonom nadbiskupije preč. Tomicom Šestakom, voditeljem liturgijskih pontifikalnih slavlja preč. Denisom Barićem, ravnateljem Nadbiskupskog pastoralnog instituta preč. Ivanom Lukićem, povjernikom za duhovna zvanja Zagrebačke nadbiskupije preč. Jakovom Rađom, bogoslovima, časnim sestrama i drugim vjernicima.
Prije početka euharistijskog slavlja, rektor Faltak pozdravio je sve nazočne, a osobito je na poseban način izrazio dobrodošlicu mons. Draženu Kutleši koji po prvi puta kao zagrebački nadbiskup dolazi u Bogosloviju i predslavi euharistijsko slavlje. Također, časne sestre i bogoslovi uručili su nadbiskupu prigodne poklone.
Uvodeći u euharistijsko slavlje, mons. Kutleša je na početku pozvao bogoslove da se uvijek zagledaju u Srce Isusovo te u njemu pronalaze smisao samoga poslanja na kojeg su se odazvali.
Na početku propovijedi, nadbiskup tumačeći samu svetkovinu Srca Isusova govori kako je nas ova svetkovina otkriva da naša vjera nije neka puka filozofija ili neka ideologija već je ona vjera u Boga koja je osobna i koja govori da isti Bog ima srce koje suosjeća sa ljudima. Dalje govoreći, nadbiskup je istaknuo posebno tri osobine ljubavi Božje koja svakome prilazi.
Prva je osobina, ističe nadbiskup, ljubav Božja u daru života. Bog se na početku stvaranja očituje kao nježnost i zato je čovjeka stvorio iz ljubavi te je obilježen tom istom ljubavlju te na taj način može govoriti da u sebi vidi trag stvoritelja. Čovjek je sposoban upoznato samoga sebe i pozvan je da svatko tko Boga traži uvijek ga pronalazi. Zato je dar života upravo ta prva osobina ljubavi. Međutim, nastavlja nadbiskup, život se može odbaciti, zato je nužno kroz život donositi razborite odluke i mudro odabrati ciljeve. Zato nadbiskup poziva bogoslove da se ne prepuste životarenju već da biraju život.
Druga je osobina, ističe nadbiskup, ljubav kao dar otkupljenja. Gospodin Isus dajući sebe kao žrtvu za nas pokazuje savršenu ljubav, a to je ljubiti do kraja. Bogoslovima je istaknuo da imaju pravo zvati Boga svojim ocem jer su slobodni, a ne u ropstvu. Tu osobito nadbiskup ističe problem slobode. Ono što ruši slobodu samoga čovjeka je njegov ego. Ropstvo vlastitog ega vodi u hirovitost, neurednost, taštinu, ponos i druge poroke. Zato je nužno da čovjek nadiđe svoj ego kako bi mogao živjeti slobodu djece Božje.
I na kraju je treća osobina ljubavi u daru poziva i životnog posla. Nadbiskup ovdje na poseban način govori o veličini duhovnog poziva i ohrabruje bogoslove da prihvate poziv jer se u vama ispunja sav naum Božji. Ipak, nastavlja nadbiskup, postoji problem kada je onaj koji prihvati poziv postane najamnik, a ne pastir. Problem nastaje onda kada se poziv izgubi, a još gore kada život postane mlak i sablažnjiv. Nastavljajući govor o pozivu nadbiskup je istaknuo sljedeće: „Svećeništvo koje želite primiti nisu trenutci života omeđeni radnim vremenom ili jedan od mnogih dodataka tvome životu i privjesak na tvojoj osobnosti koji možeš skinuti ovisno o prigodi. Duhovni poziv i svećeništvo znače poslanje, moja i tvoja misija na zemlji.“ Na kraju homilije, nadbiskup je ohrabrio bogoslove i pozvao da prihvate Gospodinovu ljubav upravo u ovim oblicima ljubavi: daru života, otkupljenja i poziva. Propovijed je nadbiskup zaključio molitvom Srcu Isusovu blaženog Alojzija Stepinca: „Srce Isusovo, smiluj se nama i otvori nam oči da upoznamo prolaznost svega zemaljskog. Srce Isusovo, smiluj se nama i otvori nam oči da upoznamo neprolaznost nebeskih stvari. Srce Isusovo, smiluj se nama i podaj nam milost da jednom iz ovog zemaljskog života uđemo sretno kroz nebeska vrata Presvetog Srca Tvojega u onaj blaženi život gdje si Ti svetima svojim svjetlo pravo, zasićenje potpuno, savršena ugodnost i potpuna sreća.“
Nakon euharistijskog slavlja, u dvorani Koinonija održana je akademija u kojoj se rektor Bogoslovije zahvalio svima koji su djelovali u protekloj formacijskoj godini, osobito djelatnicima i bogoslovima te na taj način zaključio formacijsku godinu. U ime bogoslova, okupljenima se obratio bogoslov V. godine Filip Pranjić, bogoslov Franjo Pištelek predstavio je novi broj Vjesnika biskupa Langa te je završnu riječ uputio i sam nadbiskup. Svetkovina je zaključena zajedničkom večerom.
Bogoslovi Zagreb
