Bogoslovi i mladići koji u jesen započinju bogoslovsku formaciju te odgojitelji prisustvovali su programu komemoracije 70. obljetnice Bleiburške tragedije.
Tko je mogao i pomisliti da će na lijepom, zelenom polju pokraj malenoga koruškoga mjestašca Bleiburg i rijekom Dravom započeti teći krv cvijeta hrvatskoga naroda, zvjerski ubijanih – nenaoružanih i bez prava na obranu i bez izrečene presude, tko? Istina jest da se u svibnju 1945. godine, pred 70 godina, dogodilo jedno od najvećih istrebljenja dijela hrvatskoga naroda.
Mnoštvu od preko 50 tisuća sudionika komemoracije 70. obljetnice Bleiburške tragedije pridružili su se odgojitelji, bogoslovi i mladići koji u jesen započinju bogoslovsku formaciju, te pjevači Muškog katedralnog zbora. U dva autobusa, u ranim jutarnjim satima 16. svibnja 2015. godine, krenuli smo prema Bleiburgu. Dolaskom na Bleiburško polje, odjeveni u korsko ruho, uputili smo se na groblje mjesta Unterloibach s kojeg je nakon molitve za pokojne, koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, krenula procesija do nekoliko kilometara udaljenog Bleiburškoga polja na kojem se uz spomenik stradalima, nalazi oltarni prostor na kojem je slavljena sveta misa.
Svetu misu, u koncelebraciji pedesetak svećenika, predvodio je kardinal Josip Bozanić. Nakon molitve, pokraj spomenika podignutog žrtvama pokolja, a prije početka mise na kojoj je pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka pjevao Zagrebački katedralni zbor te sviranjem pratio prof. Neven Kraljić, otpjevana je hrvatska himna.
U homiliji koju je tijekom euharistije izgovorio kardinal Josip Bozanić, istaknuo je kako nitko od ljudi ne može obuhvatiti razmjere patnje koja je vodila do i od Bleiburškog polja. Rekao je kako su događaji koji su sada prošlost, nekad bili sadašnjost. Spominjući se i obljetnice završetka velikih patnji tijekom Drugog svjetskog rata, Kardinal je podsjetio i na riječi koje je sveti papa Ivan Pavao II. izrekao prigodom pohoda Hrvatskoj, u Mariji Bistrici 3. listopada 1998., o velikoj tragediji koja je pogodila Europu, koja je bila obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. Iako je završetkom Drugog svjetskog rata većini zemalja vraćena demokracija, zemljama i većini stanovništva tih zemalja gdje je vlast nedemokratskim putem osvojio komunistički sustav, označilo je početak novog progona. Ukazao je na mržnju i netrpeljivost kao i isključivost koja se i danas događa oživljavanjem sukoba i starih ideoloških podjela u našem društvu. Naglasio je kako je za suvremen, skladan i miran razvoj hrvatskoga društva nužan odmak i otklon od spomenutih ideologija zla prisutnih u dvadesetom stoljeću. Usto, govoreći o Bleiburgu, Kardinal je ukazao na nužnost dolaska do potpunije istine o svim žrtvama Bleiburške tragedije, ali i svih ostalih u poslijeratnom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Na kraju propovijedi, Kardinal je prisutne pozvao na molitvu jer samo tako ćemo biti osjetljiviji u zauzetosti za istinu o događajima u prošlosti.
Završetkom euharistije, započeo je drugi dio komemoracije na kojem je govorio predstavnik muslimske zajednice i predstavnici svjetovnih vlasti. U tijekom toga dijela programa, naš poznati kanautor Đani Maršan, koji je s nama doputovao u Bleiburg, u pratnji zbora otpjevao je poznatu pjesmu Bože, čuvaj Hrvatsku. Također je akademski glumac Joško Ševo, između pojedinih govora, krasoslovio prigodne lirske pjesme domoljubne tematike.
Po završetku cjelokupnog programa komemoracije, odgojitelji i bogoslovi uputili su se na objed u obližnji restoran te su se nakon toga, u molitvi za žrtve i razmišljanju o žrtvama te velike tragedije, vratili u Zagreb. (mk)
