Hodočašće bogoslova i odgojitelja Gospi Sinjskoj
Unazad dvije godine kada se bogoslovska zajednica uputila na hodočašće Majci Božjoj bistričkoj u Mariju Bistricu, hodočašće bogoslova postaje lijepa tradicija. Tako su se ove godine, u nedjelju 25. listopada, u vrlo ranim jutarnjim satima, dva autobusa bogoslova i odgojitelja, uputila prema Dalmaciji. Nekoliko sati putovanja od Zagreba bilo je prvenstveno usmjereno prema gradu Sinju posebno, jer je ove godine održana 300. obljetnica čudesne obrane tog grada pod zagovorom Čudotvorne Gospe Sinjske kojoj su bogoslovi i odgojitelji hodočastili.
Središnje mjesto kršćanskog života jest euharistija. U skladu s tim, bogoslovi i odgojitelji su nakon putovanja, hodočašće započeli svečanom euharistijom koju je uz koncelebraciju gvardijana i upravitelja svetišta fra Petra Klapeža, župnika fra Ante Bilokapića te trojice prefekta i duhovnika predslavio rektor Anđelko Košćak. Većina bogoslova, osim Okteta zagrebačkih bogoslova i pojedinih članova Muškog katedralnog zbora koji su euharistijsko slavlje uzveličali pjesmom, bili su odjeveni u korsko ruho te su tako svečano odjeveni u procesiji pristupili oltaru na kojem je prinesena misna žrtva. Na početku euharistije, svim prisutnima riječi dobrodošlice uputio je gvardijan fra Petar Klapež kako je hodočašće zagrebačkih bogoslova veliki događaj za svetište Gospe Sinjske posebno u godini velike obljetnice. Na te riječi rektor Anđelko Košćak nadodao je kako je hodočašće bogoslova Gospi Sinjskoj zasigurno i veliki povijesni događaj za Bogosloviju.
U homiliji koju je inspirirao evanđeljem tridesete nedjelje kroz godinu (Mk 10,46-52), rektor je osvrćući se na naviještenu perikopu o slijepom prosjaku započeo mišlju kako ljudi ne mogu nikoga spriječiti da vjeruje u svoje snove. Upravo tako, kazao je, ni narod nije mogao u snovima spriječiti ni slijepog prosjaka Bartimeja. To je oprimjerio i primjerom Izraelskog naroda kojem se san ispunio vraćanjem iz zarobljeništva u svoju domovinu. Nadalje, naglasio je kako se Bog posebno brine za slabe, bolesne i grešne te kako se u tada bogatom gradu Jerihonu slijepac koji prosi činio beznačajnim, no on je, unatoč utišavanju, glasno vikao: „Isuse, Sine Davidov, smiluj mi se!“. Potom je rekao kako je Isusa tada zaustavila vjera prosjaka te kako je taj slijepi prosjak vikao prvenstveno jer ga je, u odnosu na sve druge koji imaju sve, trebao. Usto, rektor je naglasio kako je prosjaka spasila njegova vjera. Na temelju rečenog, sve prisutne pozvao je na ispravan put, a to je put vjere. Usto, pozvao ih je i na budnost u vjeri i otvorenost Gospodinu.
Prije završnog blagoslova, Oktet zagrebačkih bogoslova otpjevao je nekoliko prigodnih skladbi: „Magnificat“, „Dona nobis pacem“ (Mozart), „Istočniče Živonosni“, „Dajte mi sladak pjev“ (Engelhart) te „Veličaj“ (Franjo S. Vilhar). Potom je gvardijan fra Petar Klapež, uz riječi zahvale ukratko započeo govor o povijesti grada Sinja te svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske koji je, nakon što je napravljena zajednička fotografija u dvorištu svetišta, nastavljen u samostanskom muzeju u kojem su bogoslovi u arheološkom i paleontološkom dijelu mogli vidjeti predmete koje sežu i do kamenog doba. Potom su se uputili prema Muzeju Sinjske alke gdje su razgledali stalni postav koji je u cijelosti u funkciji tumačenja fenomena Alke čime je rastumačena povijest Alke, povijest Sinja te uloga svih sudionika Alke, njihovih odora i oružja. Nakon razgledavanja muzeja i slušanja o povijesti u kojoj poseban značaj ima 1715. godina u kojoj su branitelji sinjskog starog grada, kako vjeruju, po zagovoru Gospe Sinjske uspjeli poraziti nadmoćnijeg osvajača. Boravak u Sinju završen je ručkom u restoranu obitelji Zorica nakon čega su se uputili prema gradu Kninu.
Usput, posjetili su crkvu Sv. Spasa koja je smještena na vrelu rijeke Cetine usred prostranog groblja, a koja je sačuvani primjer srednjovjekovne građevine iz 9. stoljeća, iz razdoblja predromanike. Nakon toga, u Kninu su posjetili novosagrađenu crkvu Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog zavjeta u kojoj je, prije pjevane molitve večernje, ukratko o povijesti grada Knina i izgradnje tog velikog kompleksa progovorio fra Marko Duran. Posjet gradu Kninu, bogoslovima i odgojiteljima, bio je posljednje odredište prije povratka u Zagreb, a time je i završilo njihovo ovogodišnje hodočašće najvažnijem marijanskom svetištu južne i srednje Dalmacije. (mk)
