Mali Lošinj, Dom sv. Martina 28. kolovoza – 04. rujna 2017.
Ljeto se uvijek promatra kao prilika za odmor i vrijeme u kojem je moguće osvrnuti se na učinjeno tokom protekle godine. To je ono doba godine koje nudi mogućnost prikupljanja snage za izazove koji slijede početkom nove pastoralne ali i bogoslovske akademsko-formativne godine. Duhovo-formativni susreti bogoslova na Malom Lošinju, uklapaju se upravo u takvo viđenje ljeta jer su oni prilika da bogoslovi u zajedništvu, pretresaju sve ono što se dogodilo u protekloj godini i da zajedno s poglavarima i prisutnim svećenicima razgovaraju o onome što tek slijedi. Ciljevi ovakvih susreta su mnogovrsni: prilika je to da se bogoslovi treće, četvrte i pete godine Zagrebačke nadbiskupije međusobno zbliže i bolje upoznaju. Naime, tijekom redovne godine, studija i bogoslovskih obveza, ponekad je teško pronaći vremena u kojem bi se svi bogoslovi okupili na istom mjestu u isto vrijeme kako bi razmjenjivali iskustva. Također, neki od bogoslova su na studiju i formaciji u Rimu te je susret na Lošinju prilika da se bolje upoznaju sa svojim kolegama u Zagrebu i obratno. Uz ove bogoslovske susrete, vrijedni su i susreti sa svećenicima, a naročito s kardinalom Josipom Bozanićem, zagrebačkim nadbiskupom čije prisustvo bogoslovi uvijek rado prihvaćaju i iščekuju.
Susret se, u Domu sv. Martina na Malom Lošinju, ove godine održavao u razdoblju od 28. kolovoza do 4. rujna 2017. godine. Na susretu je krenulo dvadeset bogoslova treće, četvrte i pete godine Zagrebačke nadbiskupije, u pratnji vlč. Mislava Kutleše, prefekta i vlč. Andrije Miličevića koji na Bogosloviji vrši službu pomoćnog duhovnika. Na sam put krenulo se u ponedjeljak 28. kolovoza u jutarnjim satima, a nakon tradicionalnog zaustavljanja na Ravnoj Gori i, srećom pravovremenog, ukrcavanja na trajekt, na odredište su svi stigli u predviđeno vrijeme. Bogoslove je pri dolasku u Dom sv. Martina dočekala grupa mladih iz zagrebačkih Dugava koji su pripremili kratak igrokaz i pjesmu. Bogoslove je dočekao i vlč. Željko Faltak koji, uz vlč. Andriju Miličevića, već dulji niz godina priprema ove bogoslovske susrete. Za vrijeme ručka i okrepe, bogoslovi su doznali i kako im se ove godine, na žalost, na Lošinju ne može pridružiti uzoriti Kardinal Josip Bozanić, koji je zbog zdravstvenih poteškoća bio primoran ostati u Zagrebu na promatranju i terapiji. Ovogodišnji lošinjski susret stoga je protekao i u molitvi za zdravlje uzoritog Kardinala Josipa Bozanića.
Kako je to svake godine uobičajeno, na Malom Lošinju ima mjesta za odmor ali ne i za lijenost te su stoga bogoslovi ubrzo po dolasku raspoređeni u radne skupine čija su zaduženja uključivala brigu za urednost i čistoću Doma i okoliša, pripremu liturgije odnosno, misnih slavlja i molitve časoslova za svaki pojedini dan, kao i brigu oko posluživanja. U konačnici, bilo je lijepo promatrati i jednu takvu suradnju koja se odvijala u duhu zajedništva i međusobnog pomaganja na korist svih. Uz praktične zadatke, svaki duhovno-formativni susret okarakteriziran je i određenom temom koja se obrađuje kroz pojedinačne i zajedničke zadatke i radionice. Ovogodišnja tema bila je usko vezana uz lik sv. Josipa, obzirom na to da je 19. ožujka 2017. godine, Kardinal Josip Bozanić proglasio Godinu sv. Josipa, koja će trajati do 19. ožujka 2019. godine.
Kroz pet susreta, bogoslovi su izmjenjivali svoja iskustva i promišljanja temeljena na ovom uzornom liku zemaljskog skrbnika našeg Gospodina i Spasitelja. Pripreme za razradu ove teme bogoslovi za započeli još i prije dolaska na Lošinj jer je od njih bilo traženo da napišu kratko razmatranje na temu očinstva. Očinstvo, za koje danas postoje pokazatelji krize i nerazumijevanja, pokazalo se na Lošinju vrlo prikladnom temom jer se moglo čuti bogatstvo misli i iskustava bogoslova. Dok su neki iznijeli svoja osobna iskustva i pozitivne primjere iz odnosa s vlastitim ocem, drugi su se usmjerili na iskustvo duhovnog očinstva ili pak krizu samog očinstva. Očinstvo je prepoznato kao konstitutivni element muževnosti i vlastitog ostvarenja, pa i onda kada je u pitanju svećenik koji se poradi Kraljevstva Božjeg odriče vlastitog potomstva u biološkom smislu. Istaknute su brojne kvalitete koje grade očinstvo: sposobnost za žrtvu, spremnost na obranu slabijeg, briga za obitelj i zajednicu, vodstvo koje je čvrsto ali ne i agresivno, spremnost na davanje samoga sebe radi dobrobiti drugih i još mnogo toga.
Na narednim susretima, ova se tema produbljivala kroz radionice. I u ovom slučaju su oformljene radne skupine, njih ukupno tri, te je svaka dobila svoj poseban zadatak. Mogli bismo kao osnovnu temu ovih radionica istaknuti promatranje kvaliteta očinstva i muževnosti kroz lik sv. Josipa. Za rad, bogoslovima su na raspolaganju bili evanđeoski ulomci, kao i dokumenti Redemptoris custos i Pastores dabo vobis te propovijedi blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
U srijedu, 30. kolovoza, tema je bila „Sv. Josip, uzor kršćanskog života“ te su bogoslovi, unutar vlastitih grupa, raspravljali o sv. Josipu kao uzoru svećenika koji osluškuje Božju riječ i na temelju nje djeluje te kao onom koji je svojom pravednošću, žrtvom i služenjem, uzor očinstva i muževnosti. Svoja su promišljanja navečer izložili jedni pred drugima, a samu temu nastavili su produbljivati i naredni dan, u četvrtak. Tada su, vođeni propovijedima blaženog Alojzija Stepinca, temeljenima na litanijskim zazivima u njegovu čast, razgovarali o krepostima čistoće, poslušnost i siromaštva. Te kreposti, ujedno i evanđeoski savjeti, bitan su i sastavni dio svećeničkog života, a sv. Josip koji je bio zemaljski otac Isusa Krista, pružio je zrcalo kroz koje se može promatrati i vlastito ostvarenje ovih kreposti u bogoslovskom i svećeničkom životu. Živa rasprava koja je uslijedila nakon izlaganja ovih tema ukazala je na njihovu važnost i nužnost njihova daljnjeg promišljanja. Svakako vrijedi spomenuti i to da se temi očinstva i muževnosti pristupilo i kroz filmski prikaz te su ove godine bila predložena i odgledana dva filma: „Kakav otac, takav sin!“ i „Odjednom otac“ kojeg je preporučio bogoslov Toni Potrebić.
Uz spomenute teme, nije nedostajalo ni drugih sadržaja. Tako je u utorak, 29. kolovoza, vlč. Andrija Miličević progovorio o temi oprosta u učenju Katoličke Crkve. Oprosti su, povodom proglašenje Godine svetog Josipa 19. ožujka ove godine, aktualna tema koju prate brojna nerazumijevanja. Kroz iscrpno izlaganje, vlč. Miličević objasnio je utemeljenost prakse oprosta, njenu vezu sa sakramentom svete ispovijedi, razlikovanje djelomičnog i potpunog oprosta te nabrojao brojne mogućnosti koje se nude za zadobivanje istih. U subotu pak, 2. rujna bogoslovi su slušali o drugoj Sinodi Zagrebačke nadbiskupije. Izlaganje na kojem se moglo čuti o djelovanju, radu, interventima i za sada donesenim smjernicama Sinode, održao je bogoslov pete godine, Filip Marić, koji sudjeluje na sinodi kao predstavnik bogoslovske zajednice.
Uz mnoštvo korisnih sadržaja i rasprava kojima se produbljuje shvaćanje bogoslovnog života i onog svećeničkog kojem bogoslovi kreću ususret, vrijednost zajedničkih sastanaka i radionica jest i u komunikaciji i izgradnji povjerenja među bogoslovima koji uče jedni druge aktivno slušati, kao i iznositi javno svoja promišljanja, stavove i dileme čime se stvara kolegijalnost i duh zajedništva unutar nadbiskupije. Duhovno-formativni susresti obilježeni su i bogatim duhovnim programom. Svakodnevno slavlje svete mise, zajedničko moljenje časoslova i na osobit način dan koji je posvećen razmatranjima i poklonstvu Presvetom oltarskom sakramentu u ozračju šutnje obogaćuje duhovnu dimenziju susreta čime oni postaju i svojevrsna godišnja duhovna obnova za bogoslove viših godina formacije. U sjećanjima rado ostaje i nedjeljni susret sa župljanima konkretne župne zajednice, u ovom slučaju sa župljanima župe Rođenja BDM u Lošinju. Svojom prisutnošću u župnoj zajednici bogoslovi svjedoče o potrebi i stvarnosti zvanja koja su budućnost svake biskupije. Svoje osobno svjedočanstvo, prije završnog blagoslova na euharistijskom slavlju, ove je godine iznio bogoslov Tomislav Medić.
Svakako, tjedan je bio obilježen i brojnim neformalnim i prijateljskim druženjima među bogoslovima, a posebno je lijepo bilo susresti se i popričati s onim bogoslovima koji su na formaciji u Rimu. Koliko je vrijeme omogućavalo, bilo je prilike i za pokoji skok u more, odlazak do grada Malog Lošinja, a bogoslovi su organizirali i sportske igre poput odbojke i košarke. Zajednički roštilj, organiziran u subotu 2, rujna, u organizaciji samih bogoslova, stvorio je posebno dobro raspoloženje. Tjedan dana je brzo prošlo te su u ponedjeljak, 4. rujna, svi krenuli put Zagreba, a odatle svojim kućama i obvezama koje slijede. Bogoslove pete godine očekuje skoro đakonsko ređenje, a mnoge nova akademska i bogoslovska godina. (d.k.)
